KAMO IDE SLOVENIJA: Civilno društvo protiv Janeza Janše

Biljana Žikić

24. travnja 2022.

KAMO IDE SLOVENIJA: Civilno društvo protiv Janeza Janše

Slovenija danas, deveti put u svojoj istoriji, bira predstavnike u parlamentu. Prvi rezultati znaće se posle zatvaranja izbornih mesta, ali već sada je jasno da je među pobednicima ove izborne trke – civilno društvo. Još u epidemiji, a posebno posle raspisivanja izbora u februaru ove godine, nevladine organizacije i građanska udruženja krenula su u kampanju za masovni izlazak na izbore i odlučni obračun sa aktuelnim autokratskim režimom Janeza Janše

Organizacije poput Institut 8. marec, Glasa ljudstva, Sindikata Mladi plus i Pravne mreže za demokraciju uporno i odlučno su reagovale na svako kršenje ljudskih prava, sužavanje autonomije medija, političko preuzimanje policije, sudstva, školstva, nezavisnih stručnih udruženja i drugih. Pokušaji da se država i njene nezavisne institucije pretvore u sluškinju Slovenske demokratske stranke (SDS) obeležili su mandat aktuelnog premijera Janeza Janše. 

Ovi izbori su od istorijske važnosti za Sloveniju i odlučiće ne samo o tome ko će voditi Sloveniju u narednom periodu već i u kom smeru će Slovenija ići – putem autokratije ili putem demokratije, upozoravaju u kampanji Gremo volit! (Idemo da glasamo!) u okviru koje su volonteri sa “putujućim festivalom demokracije” danima obilazili gradove i sela širom zemlje i građane pozivali na što masovniji izlazak na izbore, delili cveće i letke, plesali i pevali. Posledica kampanje se već beleži u masovnom izlasku na prevremeno glasanje. U tri dana je glasalo više od 130.000 ljudi što je 7,67 posto svih glasača i rekordan je izlazak na svim izborima i referendumima do sada. Kampanja za izlazak na izbore završena je velikim koncertom na Trgu Republike u Ljubljani na kome su pred više hiljada ljudi nastupila neka od najvećih imena slovenačke pop i rock muzike. 

Ljubljana
Smrt janšizmu, sloboda narodu - poruka sa zadnjeg protesta petkom (FOTO: Snježana Vračar Mihelač)

Koncert je simbolično održan u petak uveče, na dan koji je već dve godine vreme protestnog okupljanja građana i građanki protiv vlade Janeza Janše. “Zadnji petak u diktaturi”, zapisao je Jaša Jenull, jedan od organizatora petkovih protesta koji je zbog te svoje aktivnosti dobio za više od 50.000 evra kazni od države bez obzira na ustavno pravo na mirno javno okupljanje. On je samo jedan od mnogih koji su tokom manadata ove vlade kažnjeni zbog okupljanja, nošenja transparenata sa antirežimskim porukama, kao i zbog čitanja Ustava Republike Slovenije pred parlamentom. 

"U vreme epidemije izdato je za više od dva miliona evra kazni. Demonstrantima, prolaznicima, porodicama, ljudima koji su jeli kroasane ... Pravna država se raspala,” izjavio je Jenull. 

Stvaranje širokog konsenzusa o tome da su ovi izbori sudbonosni za slovenačko društvo i da treba da zaustave proces razgradnje pravne države osnovna su ideja civilnih organizacija, koje su vetar u leđa dobile i velikim uspehom referenduma za pitku vodu u julu prošle godine kada je opcija civilne inicijative suvereno pobedila. Slovenija je zahvaljujući osvešćenosti, solidarnosti, udruživanju i angažmanu građana i građanki uspela da sačuva vodne resurse i suprotstavi se kratkoročnim interesima profita. Tako je i izborna kampanja u koju su se uključile mnogobrojne javne ličnosti, zapravo postala novi referendum: za i protiv vlade Janeza Janše, odnosno za i protiv “janšizma” kako su krstili specifičan autokratski način vladavine u Sloveniji. 

“Učešće na parlamentarnim izborima nikada do sad nije bilo tako nužno. To je najmanje što možemo uraditi da potpuno ne skliznemo u autokratsku samovladu koja stremi privatizaciji školstva in zdravstva, koja produbljuje jaz između siromašnih i bogatih, koja ugrožava temeljna ljudska prava, kao što su reproduktivna prava žena, prava na pitku vodu itd, koja u zaštiti prirodne sredine ne vidi investiciju za budućnost već prepreku u gomilanju profita, koja podređuje javne medije, podstiče mržnju prema marginalnim društvenim grupama i služi se korupcijom, govorom mržnje i zastrašivanjem kao oblikom vladanja”, istakla je u svom govoru na završnom koncertu glumica Tina Vrbnjak i tako zapravo opisala suštinu zahteva dvogodišnjih demonstracija. 

Janez Janša
Janša i janšizam na "referendumu" (FOTO: HINA/Lana Slivar Dominić)

Ko među kandidatima na izborima može da ispuni ove i slične zahteve? 

Na izbore izlazi dvadeset i jedna stranka, od kojih su najveće Slovenska demokratska stranka (SDS) aktuelnog premijera Janeza Janše, Nova Slovenija – Hrišćanski demokrati (NSi) Mateja Tonina i koalicija Povežimo Sloveniju u bloku desnog centra u kojoj su aktuelni potpredsednik vlade i ministar privrede Zdravo Počivalšek, dok se iz bloka levog centra izdvajaju kao najveće Pokret Sloboda Roberta Goloba, novopečenog političara, a do skoro menadžera velikog državnog energetskog preduzeća GEN-I, Levica Luke Meseca, Socijalni demokrati (SD) Tanje Fajon, Lista Marjana Šarca (LMŠ) i Stranka Alenke Bratušek (SAB). Sve stranke levog centra izuzev novog Pokreta Sloboda potpisale su sporazum o delovanju posle izbora kojim su se obavezale da neće sarađivati sa Janšinim SDS-om niti sa strankama koje ga podržavaju. 

Tu su i veterani slovenačke politike, koji su već trideset godina na političkoj sceni, kao što je Zmago Jelinčič Plemeniti i njegova Slovenska nacionalna stranka (SNS) sa desne strane, kao i nova Vesna zelena stranka i Pirati Slovenije, član međunarodne mreže piratskih stranaka. Tu je i Ivan Gale, još jedan početnik na političkoj sceni, poznat kao zviždač, javni službenik koji je otkrio korupciju u Zavodu za robne rezerve Slovenije, a sada predsednik stranke Naša prihodnost (Naša budućnost). Iz okolnosti epidemije i protivljenja vakcinisanju, izrasla je stranka Resni.ca koja se sada kandiduje na izborima.

Robertu Golobu i njegovom Pokretu Sloboda istraživanja javnog mnenja predviđaju najviše glasova, a osim toga on kotira i kao najpopularniji političar. Za slovenačku politiku je karakteristično oduševljavanje birača takozvanim “novim licima”. Verovatno i zato što se politika smatra prljavom i pokvarenom delatnošću, debitanti imaju puno uspeha jer su još novi i “neuprljani”. Tako je u više navrata pobedio debitant. Prethodni premijer Marjan Šarec stigao je u politiku direktno iz glumačko-komičarskih voda, a njegov prethodnik, uticajni pravnik Miro Cerar sa Pravnog fakulteta u Ljubljani gde je redovni profesor. 

Pokret Sloboda, između ostalog, obećava povratak pristojnosti i poštovanja u politiku, povratak kulture dijaloga i borbe protiv govora mržnje, povratak saradnje i sloge u zajednici, otvoreno društvo u kome vlada pravo i demokratija, partnerstvo sa civilnim društvom. Tesno iza Pokreta Sloboda nalazi se Janšin SDS, na trećem su Socijalni demokrati, dok je na četvrtom mestu, po anketama, Levica. 

Robert Golob
Slovenci se tradicionalno oduševljavaju takozvanim “novim licima” pa Golob prema anketama ima prednost (FOTO: HINA/STA/Antonio Bat)

Dok Pokret Sloboda želi povratak na staro koje je uništeno dolaskom Janše na vlast i potezima njegove vlade, Levica želi drugačije i novo društvo. Povratak na staro ih ne zanima. Oni obećavaju “Budućnost za sve, a ne samo za nekolicinu”, smatraju da je “Stan pravo a ne privilegija” i “Na svet gledaju očima slabijih”. Levica otvara goruća pitanja radnika, penzionera, studenata, prekarskih radnika. Zauzimaju se za izgradnju javnih i neprofitnih stanova i uvođenje poreza na prazne i luksuzne stanove, za zaštitu podstanara i za formiranje zadruga, insistiraju na javnom, besplatnom i svima dostupnom zdravstvu, protiv su prekarizacije rada i zalažu se za socijalno siguran posao. Najavljuju usvajanje zakona koji će posebno regulisati put razvoja Slovenije u vreme klimatske krize. Razvijaće održivu mobilnost (javni saobraćaj, železnice i biciklističke staze), a subvencije ukinuti za avionski prevoz. Protiv su kupovine oružja. Kultura će biti jedna od prvih stvari koje će postaviti na noge, piše u njihovom programu.

U uzavreloj predizbornoj atmosferi, programi Levice i Socijalnih demokrata našli su se čak i na proceni Ustavnog suda. Aktivista blizak desnici je zatražio ocenu ustavnosti delovanja ovih stranaka zbog nasledstva “zločinačkog saveza komunista” i “veličanje totalitarizma”. Ustavni sud je prijavu odbacio kao “očigledno neutemeljenu”. 

Pokret Sloboda posebno mesto u postizbornoj saradnji namenjuje civilnom društvu. A civilno društvo, jače nego ikada, za neodlučne birače organizovalo je još jedan ohrabrujući test za veće učešće na izborima: Volitvomat. Sve političke stranke koje se kandiduju na izborima pozvane su da prokomentarišu 138 zahteva sa da ili ne i da se obavežu da će to i sprovesti ukoliko dobiju mogućnost da formiraju vladu. Tako u volitvomatu birači mogu da provere u kojoj meri se njihovi lični politički stavovi slažu sa programima stranaka.

Ljubljana protest
Zahvala "strahovladi za sve proteste petkom (FOTO: Snježana Vračar Mihelač)

Stavove, programe i obećanja kandidata za parlament birači su mogli da slušaju i u medijskim sučeljavanjima. Zadnja debata na nacionalnoj Radio-televiziji Slovenije pred izbore, pokazala je do kakvog stanja je aktuelna vlada dovela ne samo nacionalnu televiziju već i celo društvo. Naime, Radio-televiziju Slovenija je Janša od početka mandata pokušavao da politički preuzme, što mu je na kraju i uspelo sa novim programskim savetom, novim direktorom i novom glavnom urednicom televizije. Svim kadrovskim promenama oštro se suprotstavljao novinarski kolektiv, ali bezuspešno. 

Ovu debatnu emisiju je napustilo pet sagovornika u znak protesta zbog neprofesionalnog vođenja. Igor Pirkovič, poznati i dugogodišnji simpatizer Janeza Janše u ulozi voditelja nije bio dorastao zadatku, tako da je sučeljavanje preraslo u zabavni program i izazvalo salve smeha na društvenim mrežama gde je emisija bila apsolutni hit dana. Zmago Jelinčič, veteran slovenske desne politične scene, poznat po rasističkim i ksenofobnim izjavama, od davnih “Izbrisani dođite na ples, sviraće vam Jelinčič na puškomitraljez” do skorašnjih predloga da se “neslovenci” u epidemiji ne leče o državnom trošku u Sloveniji, svoj imidž gradi na ultra desničarskim izjavama, a poseban specijalitet su mu “južnjaci”. Zahvaljujući njemu imali smo prilike prvi put da vidimo ispruženi srednji prst u političkoj emisiji na prvom programu nacionalne televizije. Nakon što je pokazao srednji prst kasnije je nezadovoljan napustio studio, promašio stepenicu u studiju in uz glasan tresak pao.

Emisiju su napustili i svi predstavnici opozicije. Jedino Ivan Gale, zviždač i novopečni političar, nije želeo da propusti priliku da ministra privrede Zdravka Počivalška koji je bio upleten u aferu kupovine maski, nazove utelovljenjem laži na dve noge i da obeća kako će svi upleteni u korupciju “biti seckani kao salama” odmah posle izbora. 

Od emisije se javno distancirala većina novinara javne televizije i radija, Sindikata novinara i Društva novinara Slovenije, a Aktiv novinara Informativnoga programa TV Slovenija zahtevao je ostavku odgovorne urednice, vd direktora i generalnog direktora. 

Ljubljana protest
Građani se i danas na istom mestu okupljaju da dočekaju rezultate (FOTO: Snježana Vračar Mihelač)

“Rešenje je u momentalnom vraćanju javne televizije profesionalnosti i angažovanju kadrova koji znaju da rade ali su u ime servilnosti politici odgurnuti na marginu”, zapisali su između ostalog u saopštenju i dodali da je ova emisija najbolji prikaz u kojoj meri je javna nacionalna medijska kuća uništena i politički podređena, tako da od profesionalnosti, uredničke autonomije i institucionalne nezavisnosti nije ostalo skoro ništa. Da je ta emisija odraz ne samo javne televizije, već i celokupnog slovenačkog društva u ovom trenutku, na kraju mandata aktuelne vlade, složili su se svi opozicioni lideri, učesnici u emisiji.

Američka nevladina organizacija Freedom House koja meri stepen slobode i demokratije širom sveta, u najnovijem izveštaju o državama u tranziciji upozorava da je Slovenija zabeležila najveći pad demokratije na području od srednje Evrope do srednje Azije. Vlada premijera Janeza Janše, navodi se u saopštenju, u prošloj godini je zatirala slobodu medija, potkopavala poverenje javnosti u sudstvo i paralizovala parlament te da je izvela politički i finansijski pritisak na organizacije civilnog društva, javne medije, sudstvo i evropsko javno tužilaštvo. 

Lako je zamisliti šta će biti sa Slovenijom ako autokratske snage ne budu pobeđene na ovim izborima. Nadajući se najboljem, organizacije civilnog društva, građani i građanke okupiće se danas u 19 časova na Trgu republike da sačekaju rezultate, tačno na dvogodišnjicu petkovih biciklističkih protesta.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Snježana Vračar Mihelač