„Clim4Cast“ ime je europskog projekta čiji su rezultati ovog tjedna predstavljeni u Zagrebu, a koji bi trebao imati značajnu ulogu u praksi. Naime, sve učestalije i intenzivne suše, kakvima svjedočimo posljednjih godina, a koje su praćene dugotrajnim toplinskim valovima, poljoprivrednicima su nanosile velike gubitke. Bez službenih i standardiziranih podataka poljoprivrednici su imali poteškoća s dokazivanjem razmjera štete osiguravateljima. Upravo u tom pogledu projekt „Clim4Cast“ donosi vrlo korisnu podršku.

Na zagrebačkom Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije, Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ), prezentirao je što donose prognostički alati za ublažavanje združenih posljedica suše, toplinskih valova i požara, koji funkcionira na području cijele Srednje Europe. Time je ovaj projekt, koji je započeo u ožujku 2023. godine, a čija je ukupna vrijednost iznosila 1,91 milijun eura, i svečano zatvoren.

„Cilj projekta bio je razvoj i primjena prognostičkih alata za praćenje tzv. združenih DHF događaja (DHF, od engleskih termina drought - suša, heatwaves – toplinski valovi i fire weather – požarno opasni vremenski uvjeti) – pojava koje se u toplom dijelu godine javljaju istodobno ili uzastopno te međusobno pojačavaju svoje učinke“, navode ovim povodom u DHMZ-u kojem su u provođenju projekta u Hrvatskoj pomagali Ravnateljstvo civilne zaštite i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.

Prema zamišljenom planu, rezultati trebaju dovesti do povećanja otpornosti Srednje Europe na učinke suše, toplinskih valova i požara, a razvijene strategije će se implementirati u nacionalne okvire upravljanja katastrofama u državama projektnih partnera, a to su Češka, Slovačka, Austrija, Slovenija, Njemačka, Poljska i Hrvatska.

„Time će se omogućiti pristup najsuvremenijim alatima za prognoziranje suše, toplinskih valova i požarne ugroženosti, a posebno njihovih združenih učinaka. Također će se identificirati nedostaci procesa donošenja odluka te pružiti smjernice kroz poticanje prekogranične suradnje kao odgovora na navedene tri prijetnje. Provedba odgovarajuće proaktivne strategije i pravnih mehanizama je moguća jedino kad su dostupne prognoze prirodnih prijetnji“, pojašnjava se u dokumentaciji projekta koji se provodio u okviru Programa transnacionalne suradnje Središnja Europa te je sufinanciran sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj.

Najvidljiviji rezultat je portal s prognozama za sušu, toplinske valove i požare. Za sad su dostupne desetodnevne prognoze, odnosno karte koje korisnici mogu preuzeti s portala, što omogućuje ranije prepoznavanje rizika. Ovaj alat pokazuje intenzitete suše, deficit vlage u tlu, relativnu zasićenost tla vlagom, širenje požara, vlažnost goriva i toplinski indeks. 

Zasićenost vlagom u narednih deset dana (SCREENSHOT: Clime4Cast)

Primjerice, trenutne prognoze pokazuju veliku zasićenost tla vlagom u gotovo cijeloj Srednjoj Europi. Što se suše tiče, ona je u prognozi vidljiva jedino u dijelu Poljske. 

Zasad je prognoza dostupna samo na portalu Clim4Cast, ali uskoro bi trebala biti dostupna i na stranici Meteo.hr, gdje će posebno biti uvećana karta Hrvatske.

„Klimatski ekstremi postaju sve složeniji izazov za sustave upravljanja rizicima. Ne suočavamo se više s izoliranim pojavama, već s nizom međusobno povezanih ekstrema. Upravo zato DHMZ kontinuirano ulaže u razvoj i unaprjeđenje prognostičkih alata. Integracija rezultata projekta 'Clim4Cast' u naše operativne sustave ranog upozoravanja predstavlja važan iskorak u jačanju otpornosti društva“, objasnio je glavni ravnatelj DHMZ-a, Ivan Güttler. 

"Ne suočavamo se više s izoliranim pojavama, već s nizom međusobno povezanih ekstrema" - Ivan Güttler (FOTO: DHMZ)

Josip Margaletić, dekan zagrebačkog Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije, istaknuo je kako je ovaj projekt pravi primjer važnosti suradnje između znanstvenih i operativnih institucija. 

„Klimatske promjene izravno utječu na šumarstvo, poljoprivredu i vodne resurse. Suradnja s DHMZ-om pokazuje da znanstvena istraživanja mogu rezultirati rješenjima koja imaju stvarnu i primjenjivu vrijednost“, kaže Margaletić.

Voditelj Službe za agrometeorologiju DHMZ-a, Mislav Anić, objasnio je kako je projekt omogućio razvoj zajedničkih metodologija i razmjenu dobrih praksi među zemljama Srednje Europe, dok je njegova kolegica Ksenija Cindrić Kalin, voditeljica projektnih aktivnosti u većem dijelu trajanja projekta, naglasila važnost ranog prepoznavanja rizika od suše za planiranje u poljoprivredi, vodnom gospodarstvu te drugim granama privrede. Cindrić Kalin je dodala i kako je u sklopu projekta izrađena baza podataka koja se temelji na člancima iz dnevnih novina u periodu od 2000. do 2025. godine, a koji se bave uzrocima i posljedicama suša, požara i toplinskih valova. Najavila je i mogućnost da se krene u izradu sustava upozorenja na suše, čim se definiraju nužni kriteriji. 

Kako se rezultati mogu integrirati u operativne sustave DHMZ-a prezentirao je Tomislav Kozarić, voditelj Službe za vremensku analizu i verifikaciju.

Projekt je, dakle, uspostavio operativni sustav za praćenje i prognozu suše, toplinskih valova i opasnosti od požara temeljen na službenim, znanstveno validiranim meteorološkim pokazateljima. Time poljoprivrednici dobivaju standardizirane i pravno relevantne podatke koje mogu koristiti za planiranje proizvodnje i dokazivanje šteta prema osiguravajućim društvima.

Inače, poljoprivreda, kao i šumarstvo, posebno su izloženi i ranjivi na klimatske promjene zbog sve većeg broja i intenziteta suša. Hrvatska je definirala Nacionalnu strategiju prilagodbe klimatskim promjenama do 2040. godine sa specifičnim mjerama za oba ova sektora. 

Gubici u hrvatskoj poljoprivredi uzrokovani prirodnim katastrofama u razdoblju od 2010. do 2021. godine procjenjuju se na više od 3 milijarde eura, a najveći udio otpada na suše i poplave. Štete od suše u 2024. godini procjenjivale su se na najmanje 270 milijuna eura i utjecale su na više od 270 000 hektara poljoprivrednog zemljišta te rezultirale znatno umanjenim prinosom žitarica i uljarica. Sušna razdoblja u zadnje dvije godine uzrokovale su i do 30-40 posto smanjenja prinosa u nekim hrvatskim regijama. 

Spomenimo i kako se u projektnoj dokumentaciji naglašava očekivanje da će se, uslijed klimatskih promjena, na području Srednje Europe povećati učestalost, trajanje i jačina suša, toplinskih valova i vremenskih uvjeta pogodnih za nastanak požara, te da nestašica vode i suša predstavljaju izazove koji su uključeni u većinu nacionalnih pravnih okvira zemalja Srednje Europe, posebno nakon niza suša tijekom razdoblja od 2015. do 2021. godine. 

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Pixabay

Sviđa vam se ono što radimo? Želite više ovakvih tekstova? Možete nas financijski poduprijeti uplatom preko ovog QR koda. Svaka pomoć onih koji nas čitaju, čitateljice i čitatelja poput tebe, uvijek je i više nego dobrodošao vjetar u leđa.