PRAKTIČNA ZNANOST: DHMZ radi na sustavu ranog upozoravanja na ekstremne klimatske događaje

Lupiga.Com

5. lipnja 2024.

PRAKTIČNA ZNANOST: DHMZ radi na sustavu ranog upozoravanja na ekstremne klimatske događaje

Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) predstavio je u Zagrebu, na Svjetski dan zaštite okoliša, projekt Clim4Cast, suradnju sedam europskih zemalja koje rade na zajedničkom razvoju integriranih sustava za prognozu ekstremnih vremenskih uvjeta.

Intenzivne suše i toplinski udari te požari sve su učestalija posljedica klimatskih promjena i nerijetko kreiraju sinergijsku silu s mnogostrukim negativnim učincima. Kao odgovor na sve izraženije ekstreme, DHMZ se udružio s europskim partnerima. 

SASVIM POSEBAN RAZGOVOR - DARKO RUNDEK: „Kao guske u magli jurimo prema ponoru“

KAKO MEDIJI IZVJEŠTAVAJU O KLIMI: Klimatske teme nisu „prava roba“, katastrofe jesu

EKO-ANKSIOZNOST: Djeca su s pravom gnjevna, i roditelji i mediji čine ih živčanima

„Državni hidrometeorološki zavod, kao glavni partner iz Hrvatske, igra važnu ulogu u ovom projektu. DHMZ će primijeniti svoje stručne kapacitete za razvoj prognostičkih alata i unaprjeđivanje sustava ranog upozoravanja na ekstremne klimatske događaje. Jedan od ključnih ciljeva projekta Clim4Cast je razvoj sveobuhvatne mogućnosti ranog upozoravanja i praktičnih smjernica koje će biti od koristi javnim i privatnim dionicima na nacionalnoj i regionalnoj razini. Projektom se razvija baza učinaka suša, toplinskih valova i požara koja će pružiti smjernice za povećanje otpornosti na ove izazove”, objasnila je voditeljica projekta za Hrvatsku, Ksenija Cindrić Kalin.

Guetler
"Istovremena pojava toplinskih valova, suša i požara zahtijeva koordinaciju među institucijama u području poljoprivrede, zdravstva, vatrogastva i meteorologije” - glavni ravnatelj DHMZ, Ivan Guttler (FOTO: DHMZ)

Osim hidrometeorologa iz Hrvatske, u projektu sudjeluju i njihove kolege iz Slovačke i Slovenije. Utjecaj novih klimatskih fenomena na poljoprivredu, u sklopu projekta će pratiti Državni institut za istraživanje iz Poljske te Istraživački centar za poljoprivredu iz Leibnitz-Centra u Njemačkoj dok će im podršku pružati znanstvenici s Tehničkog sveučilišta u Beču i Masarykovog Sveučilišta iz Brna u Češkoj. 

„Uz stručne i znanstvene izazove koji zahtijevaju suradnju meteorologa i klimatologa, istovremena pojava toplinskih valova, suša i požara zahtijeva koordinaciju među institucijama u području poljoprivrede, zdravstva, vatrogastva i meteorologije”, istaknuo je glavni ravnatelj DHMZ-a, Ivan Güttler za Hinu.

Lívia Labudová iz Slovačkog hidrometeorološkog instituta (SHMÚ) istaknula je početkom mjeseca kako će okončanje projekta 28. veljače 2026. godine značiti i dovršetak posebnog prijedlog akcijskog plana koji će osigurati bržu i kvalitetniju reakciju na ovakve pojave.

"Sudionici sastanka suglasili su se o intenzivnom uključivanju pridruženih partnera u proces pripreme nacionalnih akcijskih planova, koji bi trebali dovesti do bolje pripremljenosti zemalja za ove ekstremne pojave, a samim time i smanjiti njihove negativne utjecaje na stanovništvo i gospodarstva zemalja sudionica. Rezultat pregovora također su vrlo vrijedne povratne informacije o pripremljenim rezultatima projekta, koje bi trebale jamčiti njihovu upotrebljivost u praksi", dodala je Labudová.

zrnovnica
Žrnovnica, ljeto 2017. godine (FOTO: Damira Kalajzić)

Prema navodima EU, ukupno je 20 država članica EU lani zabilježilo više opožarenih površina nego godinu ranije, a rizici od požara sve su intenzivniji u regijama sjeverno od Mediterana gdje to, do sada, nije bio slučaj. Prema drugom izvještaju EU, 2022. godine u Europi je izgorjela površina otoka Korzike što je druga najveća opožarena površina u desetljeću. Najgore je pak bilo 2017. godine kada je u Europskoj uniji vatra poharala 1,3 milijuna hektara zemlje odnijevši preko 130 ljudskih žrtava. 

Divlji požari na teritoriju Europske unije su 2022. godine zahvatili oko 43 posto površine zaštićenih područja obuhvaćenih najvećom ekološkom mrežom za očuvanje prirode u svijetu, Natura 2000. Ovi zaštićeni rezervati europske bioraznolikosti pokrivaju 18 posto ukupne površine kontinenta i sedam posto njegovih mora te brojne biljne i životinjske vrste. Razvoj kompleksnih modela kojima će znanstvenici moći utvrditi učinke klimatskih promjena umnogome će doprinijeti očuvanju i takvih područja.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: The Wilderness Society

Sviđa vam se ono što radimo? Želite više ovakvih tekstova? Možete nas financijski poduprijeti uplatom preko ovog QR koda. Svaka pomoć naših čitatelja uvijek je i više nego dobrodošao vjetar u leđa.