Oaza kroatista i slavista

Božidar Alajbegović

28. rujna 2005.

Oaza kroatista i slavista

Na web stranicama Hrvatski Plus smjestila se Zagrebačka slavistička škola, institucije koja već 34 godine promiče hrvatski jezik i kulturu među kroatistima i slavistima diljem svijeta. No, osim informacija vezanih uz slavističku školu, stranice donose i novosti vezane uz razvoj hrvatskog jezika i književnosti, a već su sada prepune vrlo zanimljivog štiva i informacija, kritika, prikaza, portreta, eseja, najava i linkova

Zagrebačka slavistička škola utemeljena je 1972. godine kao ustanova Filozofskog fakulteta i Sveučilišta u Zagrebu. Kao kruna cjelogodišnjeg posla Škola svake godine organizira seminar za kroatiste i slaviste. Dosad je na seminarima sudjelovalo oko 2.000 polaznika iz pedesetak zemalja svijeta. Mnogi od njih danas su ugledni profesori, šefovi kroatističkih i slavističkih katedara, znanstveni istraživači u različitim institucijama, prevoditelji, diplomati ...

Ove godine u Dubrovniku od 22.08. do 03.09. održan je već 34. po redu seminar Zagrebačke slavističke škole. Tamo su predstavljene i nedavno pokrenute internet stranice, smještene na http://www.hrvatskiplus.org.

Hrvatski plus će nastojati ponuditi sve potrebne informacije budućim polaznicima Škole oko mogućeg sudjelovanja, programa, nastave, izvannastavnih aktivnosti, prijava za seminar i sl. Projekt ima ambiciju postati općekroatistički sajt koji će posredovati važne informacije o jezičnoj i književnoj povijesti i suvremenosti, informacije koje će podjednako zanimati strane i domaće kroatiste, a na njihovim stranicama na čitanje će se nuditi mnogi izabrani tekstovi o jeziku i književnosti, informacije o novim knjigama, portreti zanimljivih domaćih i stranih kroatista, književnika i prevoditelja.

Na sajt je već uvršteno mnoštvo zanimljivih tekstova, poput primjerice eseja o hrvatskom pjesništvu devedesetih iz pera Tvrtka Vukovića, zatim teksta Nikole Košćaka o dječjoj subjektivnosti u kontekstu naratologije i stilistike na primjeru Jergovićeve "Mame Leone" i Ivančićeve "Bilježnice Robija K." ili eseja Maše Kolanović o dijalogu popularne kulture i novije hrvatske proze.

Posebnu zanimljivost nudi rubrika bibliografija u kojoj se, osim bibliografija hrvatskih gramatika, pravopisa i rječnika može naći i kompletna bibliografija hrvatskih romana objavljenih od 1900. do 2000. godine, a koju je pripremio dr. Krešimir Nemec. Rubrika portreti sadrži veći broj životopisa hrvatskih pisaca, prevoditelja i slavista dok u rubrici prikazi i kritike možete pročitati mnoštvo tekstova o publicističkim djelima koja obrađuju hrvatski jezik i književnost kao i kritike poezije i proze suvremenih hrvatskih književnika.

Hrvatski plus donosi i najave aktualnih događanja vezanih uz hrvatski jezik i književnost (poput promocija knjiga ili najava predavanja na temu hrvatskog jezika), a tu su i brojni linkovi na Internet stranice važnih institucija koje se bave hrvatskom književnošću i jezikom. Sve u svemu, radi se o ambiciozno zamišljenim Internet stranicama koje bi u dogledno vrijeme mogle postati referentno mjesto na Internetu za hrvatski jezik i književnost ...