POBUNA U VELOJ LUCI: Šegonovo mega parkiralište za brodove prijeti unakaziti uvalu

I.F.

12. studenog 2018.

POBUNA U VELOJ LUCI: Šegonovo mega parkiralište za brodove prijeti unakaziti uvalu

Zlata je vrijedan svaki nautičarski vez i svako parkirališno mjesto koje u jeku turističke sezone pronađete na jadranskoj obali. Ništa drugačije nije ni na Korčuli, u Veloj Luci. U tom se mjestu netko dosjetio, izgraditi i luku za nautičare i parkiralište uz samo more, što je neugodno iznenadilo mještane najpoznatije korčulanske luke. Građani su se organizirali te su pokrenuli peticiju koja za cilj ima obustaviti planove za investiciju na već određenoj lokaciji, na kojoj su radovi već počeli. Za ovu nedjelju, u 11 sati, na rivi su najavili i prosvjed kako bi jasno i glasno pokazali svoje protivljenje ovakvom odabiru lokacije. Smatraju kako ovakav projekt jednostavno nije u skladu s konceptom održivog razvoja i da će, zajedno s parkiralištem, umanjiti vrijednost prirodnih i kulturnih resursa Vele Luke, a korist donijeti tek malom dijelu mještana. Drugim riječima on će trajno devastirati i unakaziti mjesto i ugroziti ekosustav uvale.

„Vela Luka je luka svih njenih stanovnika koji moraju biti uključeni u donošenje odluka o intervencijama u prostor, a pogotovo onih koje će trajno izmijeniti izgled uvale. U slučaju navedenog projekta stanovništvo je većinom izuzeto te se zbog toga i drugih činjenica u potpunosti protivimo izgradnji kapaciteta LNT Vela Luka na odabranoj lokaciji“, stoji u peticiji Velolučana.

Napominju kako se ne protive samoj ideji Luke nautičkog turizma, nego lokaciji. Naime, za gradnju je predviđen obalni morski pojas u zapadnom dijelu Vela Luke, od sadašnjeg trajektnog pristaništa iz kojeg se iz Vela Luke odlazi u Split, odnosno od kupališta Pod boriće, pa sve do Inglezovog mosta, dakle do samog centra mjesta. Radi se o tristotinjak metara dugoj ruti uz samu rivu.

Iza projekta stoji obitelj Šegon. Ako vam je to prezime poznato to je zato što je „glava obitelji“ Branko Šegon, nekadašnji pomoćnik ministra Slavka Linića, vinovnik vjerojatno najveće afere u doba vlade Zorana Milanovića. Podsjetimo, radi se o neobičnom slučaju u kojem je Šegonova tvrtka 2012. godine, u vrijeme kada je on već obnašao dužnost pomoćnika u Ministarstvu financija, dobila kredit državne Hrvatske banke za obnovu i razvitak od 31,2 milijuna kuna, zbog čega je na koncu i smijenjen. Službeno, novom tvrtkom Šegonovih upravlja njegov sin Ivo i Brankova supruga Ivna.

Projekt vodi obitelj posrnulog Linićevog pomoćnika Branka Šegona (FOTO: FAH)

Ivo Šegon je ime tvrtke Ovalis Nova potpisao ugovor s Dubrovačko-neretvanskom županijom o koncesiji na gospodarsko korištenje luke nautičkog turizma Vela Luka, površine nešto manje od 50.000 četvornih metara. Kapacitet planirane marine iznosio bi 200 vezova, a vrijednost projekta procjenjuje se na 47 milijuna kuna. Zanimljivo je kako je tvrtka Ovalis Nova osnovana 21. travnja 2017. godine, nakon što je već raspisan natječaj za davanje ove koncesije. Već u prvih 14 mjeseci poslovanja tvrtki je dva puta bio blokiran račun, a tko ga je i zbog čega blokirao nije poznato.

Projekt velolučke marine pojavio se u javnosti još u vrijeme vlade Zorana Milanovića, ali je tada vlada stopirala taj projekt za čiju lokaciju je predviđena neposredna blizina luksuznog obiteljskog hotela Šegonovih, Korkyra. Kako u politici „dobar posao“ ne poznaje granice pokazuje činjenica da se projekt planirao još dok je načelnik Vela Luke dolazio iz redova HDZ-a (doduše tada je projekt lanirala druga tvrtka Šegonovih, a ne Ovalis Nova), a da se realizirao u trenutku kada je načelnica mjesta iz SDP-a.

Projekt prijeti zatvaranju jedinog pogleda koji uvala ima prema otvorenom moru

I dok mještani pišu peticije i po društvenim mrežama dijele svoju ogorčenost razvojem situacije, u lokalnom SDP-u ponavljaju uobičajenu mantru. Tako je prošli tjedan na stranicama velolučkog SDP-a objavljen tekst u kojem se objašnjava kako je Ovalis Nova prijavila nastavak radova na izgradnji prve faze, da je investitor u cijelosti osigurao financijska sredstva, potom i kako je ovo najkrupniji razvojni gospodarski projekt na cijelom otoku i jedan od najvećih u posljednjih nekoliko desetljeća. Uz opasku kako bi već sljedećeg ljeta prvi nautičari trebali uploviti u novu marinu, napominje se i kako ova priča osigurava nova radna mjesta za lokalno stanovništvo i doprinosi lokalnoj zajednici i materijalno i financijski. Kako je investitor osigurao u cijelosti financijska sredstva nije poznato, ali Branko Šegon je nedavno novinaru Vladimiru Matijaniću, zanijekao da je Ovalis Nova dobila kredit od HBOR-a.

Ovim povodom razgovarali smo i s jednom od inicijatora peticije, otočankom s privremenim prebivalištem u Veloj Luci, Sandrom Baničević.

„Vrlo je važno istaknuti da mi nismo protiv izgradnje marine, nego smo protiv toga da se ona pored drugih odgovarajućih lokacija izgradi baš na ovoj“, kaže nam Baničević. Na pitanje zašto se reagira tek sada iako se za projekt odavno zna, a koncesija je dodijeljena prije godinu i pol, odgovara kako se građani nisu organizirali jer su zapravo bili zavarani informacijom kako Općina Vela Luka sa svim ovim nema ništa i da se ne može učiniti ništa kako bi se planovi izmijenili.

 „Ali zato su se sada ljudi digli na noge. Donedavno smo imali informaciju da je općina izuzeta iz cijelog projekta. Mještani su i tada negodovali, ali su mislili da ne mogu ništa promijeniti, jer im je rečeno da je odgovorna Županijska lučka uprava. Međutim, informacije su se počele otkrivati. Doznalo se da je Općina dala zeleno svijetlo za rješenje na temelju kojeg je resorno ministarstvo donijelo odluku da za zahvat ne treba ni glavna ocjena prihvatljivosti utjecaja zahvata na okoliš niti studija utjecaja iz razloga jer se zahvat ne nalazi u području ekološke mreže iako je na istom užem i širem području zahvata uočen nadprosječni broj taksona, zaštićenih i strogo zaštićenih vrsta i morskih dna od kojih se neki nalaze na popisu NATURA2000. O svemu tome se nije raspravljalo, vizualne studije nema, 3D prikaza nema … Obmanjivalo se, dakle, javnost, a kada se vidjelo da je Općina itekako pitana, uslijedila je akcija“, objašnjava Baničević. Kaže i kako su ljudi u Veloj Luci isprva nasjeli na priče o novim radnim mjestima i visokim prihodima Općine od poreza i prireza.

„No, tu se može raditi, po nekim procjenama, o tek nekoliko novih radnih mjesta, a to nije nešto što će doprinijeti boljem stanju u Veloj Luci, u odnosu na štetu koju će marina na ovoj lokaciji napraviti za mjesto. Ljudi su ovdje rezignirani, jer se na cijelom otoku u zadnjih dvadesetak godina dogodio veliki ekonomski slom, masovno se bježi s otoka“, kaže Baničević, dodajući da je peticiju do sad potpisalo tristotinjak ljudi s prebivalištem u Veloj Luci, ali da se mnogi boje da se sada više ništa ne može promijeniti.

Gradnja je, dakle, već počela, u more su postavljeni golemi betonski blokovi, kako bi se podignuo objekt koji bi ležao na samom moru. Na blokovima se već ovog ljeta odigrao prosvjed, odnosno performans, prilikom kojeg su Velolučani stali na te pontone i rukama, kako tko, prekrio oči, uši ili usta. Bila je to jasna poruka – „niti vidim, niti čujem, niti govorim“.

Prosvjedni performans "niti vidim, niti čujem, niti govorim" (FOTO: Facebook/Likovno stvaralastvo Vela Luke)

„Taj prostor - s čistim i otvorenim pogledom na mitski Ošjak - temelj je identiteta naše opjevane vale. Taj prostor je omiljena šetnica Velolučana i posjetitelja te predivan zaljev s tri gradske plaže koje su tu otkad je i Vele Luke. Na tom prostoru je Vela Luka nastala i razvijala se do danas. Što je Vela Luka sutra bez tog jedinstvenog pogleda na svitanja i zalaze s Bada?“, pitaju se građani u svojoj peticiji. Objašnjavaju i kako su uvidom u elaborat projekta shvatili da će izgradnja i opterećenje velolučkog akvatorija kapacitetima luke nautičkog turizma na odabranoj lokaciji prouzročit trajnu štetu imidžu i identitetu Vele Luke, prvenstveno stvarnu fizičku štetu, što će onemogućiti daljnji održivi razvoj mjesta.

Elaborat je, inače, investitor naručio od tvrtke Interkonzalting d.o.o. a u njemu stoji kako će krajobraz, odnosno izgled lokacije biti trajno promijenjen Šegonovom investicijom. Međutim, s obzirom na ekonomsku korist koju bi investicija donijela Veloj Luci, zaključuje se u elaboratu, ona je prihvatljiva.

„Nigdje ne postoji vizualna studija, model ili fotomontaža koja prikazuje tu trajnu izmjenu krajobraza, iako se radi o preko pet metara visokim objektima i zatvaranju jedinog pogleda koje uvala ima prema otvorenom moru. Na temelju čega se onda procjenjuje da se isplati tako agresivno intervenirati u prostor i trajno mijenjati vizuru mjesta ako uopće nije testirano kako će to u konačnici izgledati u prostoru Vele Luke? U istom elaboratu obrađen je i ekološki aspekt utjecaja zahvata. Analizom utjecaja zahvata na morsko dno i pripadajuću biocenozu utvrđeni su negativni ekološki utjecaji. Uočeni su negativni utjecaji zahvata na kvalitetu morske vode i ekološku raznolikost. Takvi utjecaji su zanemareni iako 90 posto turista koji posjećuju Hrvatsku u anketi koju je proveo Institut za turizam ocijenilo upravo čisto more kao glavni motiv dolaska u Hrvatsku“, navodi se u tekstu peticije i postavlja se pitanje kako je moguće da je bez vidljive procjene zaključeno da su svi ti negativni utjecaji prihvatljivi u odnosu na ekonomski aspekt zahvata.

Hitno zaustavljanje projekta

Unatoč tome što je akvatorij Vele Luke, njegove zaštićene i strogo zaštićene vrste, staništa i dna, proglašeno područjem od osobnog interesa Općine Vela Luka, Republike Hrvatske i Europske unije, zaključuju građani u peticiji, izdana su dopuštenja za zahvat. Cijeloj priči se zamjera i to što ni u jednom poglavlju elaborata nije obrađen spominjani ekonomski aspekt niti je tvrtka Interkonzalting ekonomski profiliranat, a nijedna druga ekonomska studija do danas nije javno dostupna.

Zbog svega toga organizatori peticije smatraju kako je ovdje riječ o eventualnom profitu užeg broja pravnih i fizičkih osoba, a da se taj profit štetno odražava na današnje i buduće generacije Velolučana. No, to nije sve što imaju za reći o ovom elaboratu.

Vela Luka panorama Projekt prijeti zatvaranjem jedinog pogleda kojeg uvala ima prema otvorenom moru (FOTO: Wikimedia/Hansueli Krapf)

„On ne prilaže ni usporedbe sa sličnim primjerima u Hrvatskoj i svijetu unatoč faktoru koji se u slučaju ove studije nije smio izuzeti, a odnosi se na specifičnosti uvale i lokacije zahvata u samoj uvali. Lokacija zahvata nalazi se sedam kilometara unutar zaljeva na čijem se kraju taloži mulj. Unatoč zakonskim regulativama koje nalažu da se izgradnja luka nautičkog turizma vrši na lokacijama koje osiguravaju protočnost, ovdje se radi o zahvatu u skoro najužem području zaljeva. U elaboratu se navodi rješenje za pristupni parking LNT Vela Luka koji se odnosi na 40 parkirnih mjesta na do danas javnosti nepoznatoj lokaciji. Nigdje nema procjene mogućnosti niti posljedica izgradnje takvog parkinga u Veloj Luci, ako je takvo nešto uopće izvedivo s obzirom na to da je problematika parkinga u mjestu već prisutna i ista koči razvoj i realizaciju strateških projekata Općine“, zaključuje se u tekstu peticije, gdje se projekt naziva netransparentnim s obzirom da su sami stanovnici mjesta bili izuzeti iz procesa razmatranja i usvajanja projekta, niti im je projekt koji će itekako utjecati na njih i njihovu okolinu javno prezentiran.

Iako su svjesni da se u ovakvim sličnim bitkama između investitora i lokalne zajednice, odnosno društvenog interesa, kao pobjednici gotovo u pravilu izlazili investitori, apeliraju na odgovorne da hitno zaustave radova na sadašnjoj lokaciji.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Facebook/Likovno stvaralaštvo Vela Luke

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Korak dalje: Izazovi europske Hrvatske"