UZ RAMBOVU „ODU RADOSTI“: Održan performans pred sjedištem hrvatskog predsjedanja Vijećem EU

S.R.

7. svibnja 2020.

UZ RAMBOVU „ODU RADOSTI“: Održan performans pred sjedištem hrvatskog predsjedanja Vijećem EU

"Sa ili bez Europske unije?" (With or Without (E)U?) – naziv je zajedničke deklaracije koju je, na svom online summitu u sjeni, održanom 5. svibnja 2020. usvojilo preko 90 organizacija civilnog društva Zapadnog Balkana, kao i članica Europske unije, aktivnih na pitanjima temeljnih prava i vladavine prava, demokratskih institucija, civilnog angažmana, zaštite okoliša, suzbijanja korupcije i prava migranata.

Istovremeno s održavanjem zagrebačkog EU summita o Zapadnom Balkanu, u okviru hrvatskog predsjedanja Vijećem EU, u sklopu kojeg su, zbog pandemije koronavirusa, vođe država članica EU i država Zapadnog Balkana, na online sastanku razgovarale o perspektivi država Zapadnog Balkana za ulazak u EU, jučer su i organizacije civilnog društva, pod koordinacijom CROSOL-a, održale performans i to upravo ispred Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu gdje je smješteno sjedište hrvatskog predsjedanja. Sve u skladu s trenutnim epidemiološkim mjerama - bez okupljanja.

„Kao dio performansa imali smo kombi sa zastavom EU i razglasom s kojeg smo puštali pjesmu Ramba Amadeusa 'Oda radosti' te čitali deklaraciju. Svrha ovog performansa i deklaracije je ukazati na nedjelovanje Europske unije po pitanju integracije zemalja Zapadnog Balkana u članstvo, te o nužnosti rada na stvarnim reformama u tim državama, posebice u području demokratskih institucija, ljudskih prava i vladavine prava. Ukazali smo i na to da se Vlada RH, za vrijeme svog predsjedanja Vijećem EU nije dovoljno bavila vladavinom prava, nego samo deklarativno, te smo izrazili stav zapadnobalkanskih organizacija civilnog društva koje žele sudjelovati na konferenciji o budućnosti Europe te biti ravnopravan i konstruktivan partner EU, obzirom da njihovi politički lideri to uglavnom nisu“, rekao je za naš portal javni zagovarač, Kristijan Kovačić, ispred CROSOL-a, platforme za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske

Potpisane organizacije civilnog društva Zapadnog Balkana, kao i članica Europske unije, podržavaju procese europske integracije zemalja Zapadnog Balkana, zagovarajući njihovo pridruživanje Europskoj uniji.

„Šaljemo poruku da je civilno društvo i dalje spremno predano raditi na borbi za ljudska prava, vladavinu prava, borbu protiv korupcije i ekonomski razvoj zemalja Zapadnog Balkana, ali žele čuti i vidjeti tu odlučnost i od same EU. EU upravo u civilnom društvu ima svog najsnažnijeg partnera, često snažnijeg nego u liderima zemalja zapadnog Balkana, te je važno da čelnici Europske unije budu predani tom partnerstvu kao i procesu proširenja“, stoji u priopćenju CROSOL-a.

Svjesni su, ističu, problema i izazova s kojima se zemlje Zapadnog Balkana suočavaju prilikom zaštite te očuvanja najviših standarda demokracije, temeljnih prava i sloboda, vladavine prava, ekonomskog i socijalnog blagostanja i solidarnosti za svoje građane. Svjesni su i prevladavajućih političkih, ekonomskih i društvenih izazova s kojima se suočavaju društva Zapadnog Balkana, koje su posljedica ratova, teških kršenja ljudskih prava, nedemokratskih i autokratskih režima, kao i ekonomskih i društvenih nejednakosti. Svjesni su također i političkih, ekonomskih i društvenih izazova s kojima je suočena Europska unija, s obzirom na političku fragmentaciju, rast populizma i ekstremizma, ekonomske i društvene nejednakosti, migracija, društvene sigurnosti, kao i na primjetan zamor političkih elita i glasača u vezi s daljnjim proširenjem Europske unije prema Zapadnom Balkanu.

Pored toga naglašavaju da su zabrinuti zbog ozbiljnih napada na demokraciju, vladavinu prava i ljudska prava u nekim zemljama članicama – osobito u kontekstu trenutne epidemije virusa Covid-19. Ističu i kako je Republika Hrvatska za vrijeme svog predsjedanja Unijom izbjegavala otvoriti teme vladavine prava i demokracije unutar Vijeća EU. Zabrinuti su i manjkom solidarnosti između zemalja članica u inicijalnom razdoblju širenja Covid-19 virusa, kao i suočavanja s migracijskim pitanjima. 

Pozivaju, stoga, državna vodstva, odnosno Vlade zemalja članica Europske unije i zemalja Zapadnog Balkana da intenziviraju i ubrzaju pregovore te provedbu reformi u procesu usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije (acquis communautaire), osobito u području temeljnih prava i sloboda, sudstva, vladavine prava, demokratskih institucija. Pozivaju ih, nadalje, da se založe i podupru vlasti u Bosni i Hercegovini da čim prije provedu četrnaest prioriteta Izvještaja Europske Komisije, objavljenih još u svibnju 2019. godine. 

Poziv je to Vladama zemalja članica Europske unije i zemalja Zapadnog Balkana i da započnu konkretniju suradnju s organizacijama civilnog društva zemalja Zapadnog Balkana pri izradi i provedbi reformi, pritom podržavajući organizacije civilnog društva, financijski i politički, u njihovom radu na izgradnji i jačanju demokracije i vladavine prava.

Od Vlada se također traži da uključe zemlje Zapadnog Balkana u primanje programa pomoći nakon pandemije virusa Covid-19, namijenjene gospodarskom i društvenom oporavku, posebice u European Green New Deal planu. Napominju kako uloga civilnog društva u procesu olakšavanja posljedica krize ne bi trebala biti podcijenjena već bi se ona trebala podržati i olakšati.

Organizacije civilnog društva izrazile su i žaljenje što hrvatsko predsjedanje nije bilo predano radu na vladavini prava unutar EU te istaknule da civilno društvo zapadnog Balkana želi biti uključeno u rasprave o budućnosti Europe.

Nacrt deklaracije izradili su CROSOL – platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske, Kuća ljudskih prava Zagreb, Documenta – centar za suočavanje s prošlošću, Civil Rights Defenders, Balkan Civil Society Development Network, Beogradski centar za bezbednosnu politiku, Helsinški odbori za ljudska prava iz Sjeverne Makedonije i Albanije, Institut za demokratija “Societas Civilis” Skopje, Inicijativa za monitoring evropskih integracija BIH, Politikon mreža i Sbunker. Potpisalo ju je 99 organizacija, što zemalja Zapadnog Balkana, što iz Njemačke, Italije, Belgije, Mađarske, Norveške, Finske, Poljske, Nizozemske i Švedske ... Puni tekst deklaracije dostupan je na mrežnoj stranici udruge CROSOL.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: screenshot/YouTube

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Korak dalje: Izazovi europske Hrvatske"