"PATRIJARHAT SILUJE": Kreće još jedan Noćni marš protiv nepravde

I.F.

8. ožujka 2020.

"PATRIJARHAT SILUJE": Kreće još jedan Noćni marš protiv nepravde

„Marširamo za sve one žene koje ne mogu marširati s nama - za migrantkinje pred žilet žicama, za beskućnice i žene koje nikada nisu dobile priliku da žive od svog rada. Marširamo jer smo ponosne i slavimo feminističke borbe, od onih na čijim je temeljima Osmi mart nastao do onih prošlogodišnjih u kojima smo tražili pravdu za djevojčice. Marširamo i zato što smo ljute jer nam se uskraćuje pravo na javnu zdravstvenu zaštitu, pravo na dostojanstven rad i slobodno vrijeme. Marširamo jer poručujemo da je dosta sistemskog nasilja u ginekološkim ordinacijama, na radnim mjestima i u našim domovima i da nikad nećemo odustati od borbe“, ovim je riječima Vedrana Bibić iz kolektiva fAKTIV najavila Noćni marš koji će se danas održati u Zagrebu.

Prosvjedni marš održava se petu godinu za redom, a njegov ovogodišnji slogan je „Živio feminizam! Živio 8. mart!“. Okupljanje je najavljeno za 17:30 na Trgu žrtava fašizma, polazak u 18 sati, a ruta ovogodišnjeg marša je Ulica Franje Račkog - Jurišićeva - Trg - Ilica - Gundulićeva - Masarykova - Teslina - Zrinjevac.

U proglasu objavljenom za ovu priliku stoji kako je Osmi mart dan kada se slavi svaka borba, svaki glas, svaki prkos i svaki otpor, uz svijest da se žene za svoja prava i živote moraju same izboriti, a da ta borba ne traje samo danas, već traje cijelu godinu. 

„Svaka nepravda koju osjetite na vlastitoj koži vrijedna je borbe. I u toj borbi žene nisu same. Ponavljamo što je rečeno na velikom prosvjedu za 8. mart u Španjolskoj – 'Ne brini, sestro, mi smo tvoj vučji čopor'. Jer jedino tako, u solidarnom čoporu, možemo se suprotstaviti onima koji nam pokušavaju oduzeti izboreno“, navodi se u proglasu gdje se objašnjava i kako se feminizam koji se danas slavi bori za sve žene i za sve koji su ugroženi, prokazuje različite vrste izrabljivanja u kapitalističkom sustavu, pri tome ne bježeći od sistemske kritike, radi na političkom organiziranju žena, svjestan je ekoloških problema, antifašistički je i nepokolebljiv.

„Borimo se za djevojčice i djevojke, za penzionerke, borimo se za radnice, izbjeglice i migrantkinje, transrodne osobe, borimo se za beskućnice i za sve žene koje se danas ne mogu boriti za sebe. Na najveći praznik žena stajemo jedna uz drugu i vičemo DOSTA. Dosta je nasilja u našim domovima. Dosta je boli i poniženja u ustanovama javnog zdravstva, dosta je uskraćivanja zakonom zajamčene zdravstvene skrbi. Dosta je tereta njege za djecu i starije od koje država pere ruke, tereta koji se prikazuje kao ljubav ili 'ženski posao'. Dosta je gaženja radničkih prava, zatiranja antifašističkih vrijednosti, napada na slobodu medija, rezanja nezavisne kulture, diskriminiranja LGBTIQ+ zajednice. Dosta je ušutkavanja i zastrašivanja. Marširajmo za svakodnevne borbe unutar četiri zida, na radnim mjestima, u ginekološkim ordinacijama, rodilištima, školama. Marširajmo za borbe koje su bile i borbe koje će tek biti“, poručuje se u proglasu. 

Naša sugovornica, Vedrana Bibić, iskoristila je priliku da sve Lupigine čitateljice i čitatelje pozove na današnji Noćni marš.

„Pozivamo sve one kojima je dosta zastrašivanja, nepravde, mizoginije, rezanja socijalnih davanja, nasilja, zatiranja antifašističkih vrijednosti da nam se i ove godine pridruže jer je solidarnost naše najjače oružje“, kaže Bibić. 

Noćni marš - Zagreb
U Zagrebu je okupljanje zakazano za 17:30 sati (ILUSTRACIJA: KURS)

Noćni marš će se održati i u Rijeci odakle će krenuti nešto kasnije nego onaj zagrebački. Okupljanje je zakazano za 18 sati na Kontu, a završit će na Trgu 128. brigade HV-a. Nakon prosvjednog marša, organizatorice najavljuju, slijedi SlušaONA, odnosno Noćni marš after party koji će se od 19:30 održati u Palachu. 

„Slavimo Osmi mart u spomen na žene koje su odlučile preuzeti kormilo povijesti i pokrenule prekostoljetnu borbu za oslobođenje od patrijarhalnog jarma. Taj je put krenuo skromno – najprije smo htjele pravo glasa i ostvariti mogućnost političke participacije u društvu u kojem živimo. Zatim smo htjele upisivati visoke škole i nastaviti svoje obrazovanje i profesionalni razvoj. Zatim smo htjele zakonski osigurati skrbništvo nad vlastitom djecom. Zatim smo htjele priznanje i prihvaćanje ženske seksualnosti. Zatim smo htjele priznanje da je naše tijelo samo naše, da imamo pravo planirati obitelj i da smo puno više od strojeva za rađanje. Zatim smo htjele izaći iz sfere tzv. ženskih poslova i pokazati da smo sposobne biti šefice, menadžerice, sutkinje, kirurginje, astrofizičarke, predsjednice … U samo 100 godina, u odnosu na cjelokupnu ljudsku povijest, postigle smo puno. A danas, ovdje, čini se kao da je još toliko pred nama“, stoji u proglasu riječkog marša.

Navodi se kako se sve što je posljednjih sto godina postignuto po pitanju ženskih prava može zahvaliti samo feminističkoj misli i djelovanju te da prava koja danas žene uživaju ne bi postojala da se za njih nisu vodilje bitke protiv sustava, bitke protiv patrijarhata, koji, dodat će se, postoji i u ovom trenutku, samo u nekim suptilnijim oblicima. 

„I zato još uvijek dokazujemo da imamo i drugih afiniteta osim biti (samo) majke i supruge. Da smo jednako razumne i racionalne, intelektualno kapacitirane, da nas 'ne peru' hormoni, PMS-ovi i neobuzdane emocije, a da opet nismo frigidne i frivolne, ili slabe i podložne. Da imamo pravo živjeti i uživati svoju seksualnost, odbijati komplimente u neprikladnim situacijama, nikad se ne udavati i imati djecu, ili to učiniti kasnije u životu, da imamo pravo biti i karijeristice i majke koje ostaju doma s djecom. Još uvijek dokazujemo da 'NE' znači 'NE', da nismo seksualni objekti koje imate pravo dirati bez našeg pristanka, da odjeća koju nosimo ili usputni smiješak u prolazu nisu opravdanje za silovanje i seksualno uznemiravanje. I kada smo žrtve nasilja, još uvijek moramo to dokazivati i boriti se za to da nam se vjeruje“, poručuju iz SOS Rijeka - centar za nenasilje i ljudska prava te Udruge za ljudska prava i građansku participaciju PaRiter koji organiziraju riječki Noćni marš. 

Na istom mjestu upozorava se i kako se samo u proteklih godinu dana u brojnim slučajevima nasilja prema ženama pokazalo koliko je zapravo diskriminacija žena ukorijenjena u hrvatskom društvu, ali i na činjenicu da se još uvijek iščekuje provedba Istanbulske konvencije kojom bi se efikasnije trebale zaštiti žene od nasilja, između ostalog edukacijom te djelotvornom pravosudnom zaštitom.

Noćni marš - Rijeka
U Rijeci je početak zakazan za 18 sati (ILUSTRACIJA: PaRiter)

„Nasilje ostaje ključan problem na svim razinama - u privatnim odnosima, u zdravstvenim ustanovama, na hrvatskim sudovima, na društvenim mrežama. Žene žrtve nasilja javno su omalovažavane, vrijeđane i ponižavane, a institucije nerijetko krivnju, umjesto na počinitelje nasilja, svaljuju na žrtve. Femicid čini trećinu svih ubojstava u Hrvatskoj, a ubojice se i dalje doživljava kao ekscese koje se nije moglo prevenirati, unatoč svim prijavama koje su žrtve podnosile policiji i centrima za socijalnu skrb, dok nije postalo prekasno. To nisu pojedinačni problemi, to su sistemski problemi i vrijeme je da ova država preuzme odgovornost“, sumira se u riječkom proglasu u kojem se iznosi i nekoliko zahtjeva. Tako se zahtjeva da se postojeći sustav podrške ženama žrtvama nasilja hitno i korjenito mijenja, ali da se mijenja i društvo, da se sustavno provodi građanski odgoj i obrazovanje kako bi nove generacije učile o vrijednostima rodne ravnopravnosti, socijalne pravde, solidarnosti, nenasilja, demokracije, međusobnog poštivanja i uvažavanja, te prihvaćanja različitosti. 

Također se zahtjeva i osiguravanje adekvatne zaštite zaštita reproduktivnog zdravlja žena, a u proglasu se napominje kako u Hrvatskoj, prema nekim procjenama, nedostaje čak 61 ginekološki tim što znači da više od 300.000 žena nema pristup ginekološkoj skrbi, a pogotovo je to vidljivo u malim, ruralnim sredinama. Osim toga, navodi se, i kako se oko 60 posto ginekologa i ginekologinja zaposlenih u javnim bolnicama poziva na priziv savjesti kod prekida trudnoće, kao i da u 20 posto javnih bolnica u Hrvatskoj ta usluga uopće nije dostupna. 

Osim u Rijeci i Zagrebu, marševi povodom Međunarodnog dana žena održat će se i u Puli, Zadru i Splitu, a za kraj spomenimo i kako će se prije samog početka zagrebačkog Noćnog marša na Trgu žrtava fašizma izvesti performans „Patrijarhat siluje“. O čemu se radi za Lupigu je objasnila Vedrana Bibić. 

„Čileanske feministkinje su prošle godine povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama izvele performans 'Un Violador en Tu Camino', koji je uskoro postao viralan i neka vrsta 'anti-rape himne'. Na Noćnom maršu u prepjevu pod nazivom 'Patrijarhat siluje' Le Zbor u pratnji Drum’n’bijesa izvodi ovaj performans, zajedno s djevojkama i ženama koje su se priključile radionici na kojoj smo uvježbavali performans i koreografiju. Pozivamo i sve koji dođu na Marš da nam se pridruže, uoči kojeg ćemo i podijelit tekst pjesme“, kaže Bibić.

Za kraj ovog teksta donosimo prijevod pjesme koja će se pjevati danas na zagrebačkim ulicama.

Svakog dana ugrožene
Samo zato što smo žene
Pretučene, izbodeneKiretažom izmučene
Silovane, ubijene
I za to još okrivljene.
Progovori, nemaj srama!
Nisi kriva, nisi sama!

NIJE VAŽNO GDJE SAM BILA
ŠTO SAM OBUKLA, JESAM LI PILA
NIJE VAŽNO GDJE SAM BILA
ŠTO SAM OBUKLA, JESAM LI PILA

KRIV SI TI, SAMO TI!
KRIV SI TI, SAMO TI!

Siluju nas sudovi!
Siluju nas mediji!
Siluje politika!
Siluje religija!
Siluje nas država!
koja to podržava!

VI STE KRIVI! VI STE KRIVI!
PATRIJARHAT SILUJE NAS!
VI STE KRIVI! VI STE KRIVI!
PATRIJARHAT SILUJE NAS!

Moje tijelo, samo moje
Miči s mene šape svoje
Nemaš prava, ja pripadam sebi
Pitaj za dozvolu ili odjebi!

Nisam kriva, nisam sama
Progovaram sad bez srama! 

NIJE VAŽNO GDJE SAM BILA
ŠTO SAM OBUKLA, JESAM LI PILA
NIJE VAŽNO GDJE SAM BILA
ŠTO SAM OBUKLA, JESAM LI PILA

PATRIJARHAT SILUJE NAS!
PATRIJARHAT SILUJE NAS!

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Benjamin_Strike_fAKTIV

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Korak dalje: Izazovi europske Hrvatske"