Zagrebački svibanj opet radi ono što najbolje zna – već devetnaesti put za redom podsjeća nas da je subverzivnost ponekad najzdraviji oblik javne higijene. Da, pogodili ste, stigao je još jedan Subversive. Službeno je otvoren sinoć u 20 sati, filmskim dijelom, a potrajat će do nedjelje 24. svibnja. Svih tih dana bit će zauzeti Kinoteka, Dokukino KIC i Pogon Jedinstvo koji će tako biti pretvoreni u privremene zone gdje se još uvijek vjeruje da film može biti nešto više od sadržaja za ubijanje vremena između dva scrolla. Nakon filmskog dijela programa, od 25. svibnja do 7. lipnja, započet će i Subversive Forum s nizom zanimljivih imena. 

A što zainteresirani mogu očekivati od ovogodišnjeg Subversive Film Festivala? Na rasporedu je deset filmova u igranoj i deset filmova u dokumentarnoj konkurenciji, dok će se u posebnom programu održati projekcije još osam filmskih naslova. Taj je posebni program posvećen libanonskoj redateljici Heiny Srour, odnosno retrospektivi njenog rada. Upravo s njenim filmom „Leila i vukovi“ u Kinoteci je i otvoren festival, a u Zagrebu će Srour primiti i nagradu Wild Dreamer za životno djelo. Radi se o feminističkom putovanju, nadahnutom pripovjedačkom tradicijom „Arapskih noći“, a utemeljenom na stvarnosti, kroz osamdesetogodišnje razdoblje bliskoistočne povijesti – od Britanskog mandata do Libanonskog građanskog rata – u kojem se otkriva skrivena uloga žena. 

„Kako sam uspjela snimiti ovaj film bez ozljeda? Kojim smo čudom moja postava, ekipa i ja izvukli živu glavu? Bilo je nezamislivo snimati pod paljbom diljem Libanona i Sirije. Ovaj mi je film uzeo šest godina života. No samo su važni rezultati. Ponosna sam što sam uspjela razjariti sve antagonističke frakcije prisutne na Bliskom istoku. To je zadaća pravoga umjetnika u apsurdnim konfliktima. Zato je ovaj film iz 1984. godine i dalje aktualan i moderan. Htjela sam estetsku odvažnost upariti s tabuiziranim temama: prigrliti desetljeća povijest iz feminističke perspektive i istovremeno prepoznati mušku opresiju pod patrijarhatom“, ispričala je jednom prilikom redateljica. 

Pozvani ste (ILUSTRACIJA: Subversive)

Tijekom Subversivea održat će se i međunarodni simpozij obećavajućeg naslova „Suradnje između periferija“, kao i didaktička izložba poznatog grafičkog dizajnera Dejana Kršića koja tematizira odnos dizajna, socijalizma i modernizma. Također, planirano je i novo izdanje „Kartografije otpora“, ovaj put posvećeno palestinskoj umjetnici Noor Abed.

No, vratimo se još malo na dobitnicu nagrade Wild Dreamer za životno djelo, koja je filmove snimala u ratovima, na koloniziranim prostorima i u uvjetima u kojima je kamera bila i umjetnički alat i politički rizik. Tome ćemo jasno svjedočiti u Subversiveovoj retrospektivi posvećenoj Srour, u sklopu koje će biti prikazani i filmovi „Kucnuo je čas oslobođenja“, „Raspjevani šeik“ i „Pobunjene Vijetnamke“. Srour će održati i masterclass pod naslovom „Snimanje pionirskih filmova“, a koji Subversive donosi u suradnji s produkcijskom kućom Restart.

„Srour će nas provesti kroz svoj mozaični opus sastavljen od rijetko prikazivanih i često zabranjivanih filmova koji povezuju antikolonijalnu borbu, feminističku perspektivu i revolucionarnu političku imaginaciju. Pionirka, revolucionarka, i sadržajno i formalno, koja je išla izvan utabanih staza, u masterclassu će se dotaknuti sljedećih pitanja: Zašto je, u cijeloj arapskoj kinematografiji, bila prva koja je snimala u Dofaru, a također i u Vijetnamu? Što ju je nagonilo da bude inovativna u raznim područjima? Zašto je oduvijek na strani potlačenih i zašto radikalni socijalizam funkcionira isključivo kroz horizontalnu solidarnost? Kako su se njeno nesvjesno i kolektivno nesvjesno bliskoistočnih žena spojili tijekom snimanja u ekstremnim situacijama?“, najavljuju organizatori. 

Što se tiče ovogodišnje konkurencije igranog filma, našlo se tu nekoliko vrlo zapaženih naslova, ali i novih autorskih glasova koji progovaraju o kolonijalnom nasljeđu, društvenoj apatiji, identitetu i otporu. 

Tako ćemo imati priliku pogledati film „Koristan duh“ Ratchapooma Boonbunchachokea, koji je pobjednik „tjedna kritike“ na filmskom festivalu u Cannesu. Nadalje, tu je i „Dva godišnja doba, dvoje stranaca“, romansa u režiji Shôe Miyake koji se može pohvaliti Zlatnim leopardom, glavnom nagradom filmskog festivala u Locarnu. U programu su i „Uskrsnuće“ Bi Gana, nova interpretacija „Drakule“ slavnog Radua Judea, roterdamski pobjednik „Varijacije na temu“ Devona Delmara i Jasona Jacobsa, intelektualni film noir „Kronovizor“, dugometražni redateljski prvijenac Kristen Stewart „Kronologija vode“, eko-queer film Pedra Pinhoa „Osmijeh pod oštricom“, Patiñov „Ariel“ te palestinski prvijenac Abdallaha Al-Khatiba „Kronike opsade“.

Ni dokumentarna konkurencija ne donosi ništa manje zanimljiv program. U njoj je deset naslova koji se, kako sumiraju organizatori, kreću od intimnih portreta do političkih eseja o ratu, granicama, ovisnosti, rasizmu, ekologiji i povijesnom pamćenju. 

„U programu su poetična 'Majska šuškanja' Dongnan Chen, gruzijska priča o potrazi za domom 'Pjesma bez doma' Ratija Tsiteladzea, obiteljski dokumentarac 'Kad bi se golubi pozlatili' Pepe Lubojacki, bejrutska arhivska simfonija 'Voliš li me' Lane Daher, suptilni politički portret Europe 'London' Sebastiana Brameshubera, esejistički 'Nedovršen kalendar' Sanaz Sohrabi, postratna 'Fantomska bol Rožave' Maryam Ebrahimi, granične 'Besane noći' Federica Cammarate i Filippa Foscarinija, ekološki alarm 'Shifting Baselines' Juliena Eliea te queer psihodelična 'Ukronija' Fila Leropoulosa“, ističu u Subversiveu.

Što se tiče posebnog filmskog programa, tu su „Naša zemlja“ i „Ispod oblaka“, novi filmovi Lucrecije Martel i Gianfranca Rosija, te „Kad bih imala noge, nabila bih te“ psihološka crna komedija Mary Bronstein. Potom, glazbeni naslov „Keltska utopija“ Dennisa Harveyja i Larsa Lovéna, filmska posveta umirućem islandskom ledenjaku „O vremenu i vodi“ Sare Dose te „Che Guevara: Posljednji drugovi“ Christophea Dimitrija Reveillea. Domaće dokumentarce predstavljat će Sunčica Ana Veldić i Karla Crnčević, s filmovima „O mačkama i ljudima“ i „Na brdu“, koji istražuju odnos između ljudi i životinja. 

Ne zaboravimo, pred kraj, osvrnuti se i na specifični program „Kinematografija otpora“, koji je, kako smo već naveli, posvećen palestinskoj umjetnici Noor Abed. 

„Njeni radovi istražuju kolektivno sjećanje, koreografije zajedništva te odnos tijela, krajolika i političke imaginacije u suvremenom palestinskom kontekstu. Otvorenje izložbe održat će se u četvrtak, 21. svibnja, u 19 sati u Pogonu Jedinstvo uz vodstvo umjetnice i razgovor s kustosicama Dinom Pokrajac i Leilom Topić o njenim filmskim i izvedbenim praksama“, poručuju organizatori. 

Također u četvrtak kreće simpozij „Suradnje između periferija“, koji će potrajati do subote, a koji okuplja kulturne i filmske radnice i radnike s područja Balkana i Jugozapadne Azije s ciljem otkrivanja povijesnih veza tih tisuće kilometara udaljenih područja. Uz to će dio fokusa biti stavljen na njihov periferni položaj unutar kulturnih industrija te razmotriti opcije kako se mogu otvoriti nove međusobne suradnje. 

S druge strane, za vrijeme cijelog trajanja festivala u KIC-u će se moći vidjeti izložba Dejana Kršića koja nosi naslov „Dizajn, socijalizam, modernizam: Didaktička izložba“.

Za kraj, recimo kako će najbolji igrani i najbolji dokumentarni film ponijeti nagradu Wild Dreamer „Dragan Rubeša“, nazvanoj po poznatom filmskom kritičaru koji je preminuo prije četiri godine. O nagradama odlučuje tročlani žiri u sastavu: Truls Lie, istaknuti norveški urednik i novinar, Margot Mecca, talijanska producentica i istraživačica, te Sara Simić, filmska kritičarka i kustosica. 

Dodajmo još i to da se svi filmovi iz igrane konkurencije prikazuju u Kinoteci, a ulaznice su, kako Subversive i uobičava, besplatne te se mogu preuzeti na blagajni kina, dok se dokumentarci mogu vidjeti dijelom u Kinoteci, a dijelom u Dokukinu KIC. 

Lupiga.Com

Naslovna ilustracija: Subversive

Sviđa vam se ono što radimo? Želite više ovakvih tekstova? Možete nas financijski poduprijeti uplatom preko ovog QR koda. Svaka pomoć onih koji nas čitaju, čitateljice i čitatelja poput tebe, uvijek je i više nego dobrodošao vjetar u leđa.