KRALJ NAKARADNE PRIVATIZACIJE: Juričan na dva tjedna ponudio besplatno gledanje filma „Gazda: Početak“

A.B.

6. lipnja 2019.

KRALJ NAKARADNE PRIVATIZACIJE: Juričan na dva tjedna ponudio besplatno gledanje filma „Gazda: Početak“

Kao znak prosvjeda zbog lošeg odnosa Hrvatske radiotelevizije prema neovisnoj hrvatskoj dokumentarnoj produkciji, Dario Juričan redatelj trilogije (barem za sad trilogije), o hrvatskim gazdama, odlučio je svoj film „Gazda: Početak“ ponuditi na besplatno gledanje zainteresiranoj javnosti. Naime, ovih je dana HRT poslao niz odbijenica hrvatskim filmašima, odnosno produkcijskim kućama, kao rezultat javnog poziva za nabavu dokumentarnih filmova i serija od neovisnih proizvođača. Među njima je i od kritike hvaljena i nagrađivana „Srbenka“ koja nije zadovoljavala kriterije anonimnog povjerenstva s Prisavlja, ali jeste kriterije giganta HBO-a, koji je taj film odlučio otkupiti i prikazivat će ga od 20. lipnja. Odbijenicu je dobio i Juričanov „Gazda: Početak“, koji studiozno razmatra slučaj hrvatskog „kralja privatizacije“, Miroslava Kutle, poduzetnika koji je pred pravdom „države koju je sanjao“ pobjegao u rodnu Bosnu i Hercegovinu.

IDE „KUMEK“: Promijenio ime u Milan Bandić i snima film o Milanu Bandiću

Juričan film započinje mitskim scenama sa splitskog Poljuda, gdje su igrali Hajduk i Crvena zvezda u trenutku kada je stigla vijest da je preminuo Josip Broz Tito. Scene uplakanih nogometaša uz gromoglasnu pjesmu s tribina - „druže Tito mi ti se kunemo“ - poslužila je kao uvod u početak raspada SFR Jugoslavije i onoga što će doći nekoliko godina kasnije u vidu osnivanja Hrvatske demokratske zajednice. Juričan razgovara s HDZ-ovim prvacima, od kojih danas mnogi više nemaju nikakve političke funkcije, a koji su u baraci na Jarunu osnovali stranku. Jedan od osnivača, Ćiro Grubišić, priznat će pred kamerama kako je upravo on upoznao Kutlu s Franjom Tuđmanom. Sugovornici objašnjavaju kako se taj mladi poduzetnik svidio Tuđmanu, Ljubo Ćesić Rojs će ga nahvaliti, a Slavko Degoricija reći će kako su Kutlu „gurali“ Gojko Šušak i Ivić Pašalić te hercegovački lobi. 

Miroslav Kutle
Miroslav Kutle u vremena kada je po prvi puta sjeo na optuženičku klupu (FOTO: Lupiga.Com)

Respektabilan broj upućenih svjedoka tog vremena pred kamerama objašnjava kako je tekla hrvatska privatizacija i koja je uloga u njoj namijenjena Miroslavu Kutli. Redaju se dobro nam poznata lica, a Juričan do u detalje objašnjava na koje je sve načine Kutle stekao svoju imovinu, pa i Slobodnu Dalmaciju, o čemu u filmu govori i nekadašnji novinar Slobodne, Boris Dežulović, ali i publicist Ivan Bekavac koji Feralovce naziva orjunašima, dok se književnik Ivan Aralica iščuđava zašto je Tuđman bio redoviti čitatelj Ferala, iako ga je osobno on upozoravao da se „ne truje time“. Sve je potkrijepljeno arhivskim izjavama, poput one u kojoj Kutle o Slobodnoj kaže kako ona više nikad „ne bih smjela biti antihrvatska“ (ovo „ne bih“ nije tipfeler). Tu su i arhivski materijali kada je objavljeno da se Kutlu izbacuje iz HDZ-a jer je nepovratno naštetio ugledu te stranke, što se iz današnje perspektive čini poprilično smiješnim, jer je jasno kako ni Kutle, ni mnogi slični njemu, ni prije ni poslije, nisu kod birača uspjeli naštetiti ugledu te političke opcije. 

Sam redatelj reći će kako je to priča o Agrokoru prije Agrokora (neupućene, ako takvih uopće ima, podsjećamo kako se prvi Juričanov „Gazda“ pozabavio upravo Agrokorom, odnosno njegovim nekadašnjim većinskim vlasnikom Ivicom Todorićem, i to daleko prije Todorićevog pada kada su po gazdi udarili svi, pa i oni koji su mu ljubili ruke). Dodat će i da je to priča o debaklu privatizacije, tranzicije i pravosuđa, s obzirom da se Kutli godinama neuspješno sudilo za niz kaznenih djela, a da je nakon jedne od osuda bez problema pobjegao iz zemlje koju je „podigao“. Nakon što pogledate film shvatit ćete u kojoj je mjeri poslovanje Miroslava Kutle i nakaradna privatizacija u režiji HDZ-a ostavila traga na današnju Hrvatsku. 

Film će na servisu YouTube Juričan ostaviti na besplatno gledanje sve do 19. lipnja, odnosno do kraja njegove crowdfunding kampanje kojom skuplja sredstva za dovršetak trećeg dijela trilogije koji se bavi likom i djelom zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića – „Kumek“. U kampanji se pokušava prikupiti 40.000 dolara, kako bi se film mogao staviti u javno dostupnu domenu te, među ostalim, snimile igrane scene, platile licence arhivima za korištenje materijala u filmu, odradila finalna montaža, snimila naracija i izmiksao zvuk, te kolorirala slika. Do sad je prikupljeno nešto više od 4.000 dolara. 

Inače, ekipa „Kumeka“ je objavila kako traga za glavnim glumcem igranih scena, nekim tko bi glumio gradonačelnika Bandića. Za ovu se ulogu nudi i sasvim solidan honorar, od 17.840,95 kuna, neto, što je zapravo gradonačelnikova mjesečna plaća sudeći prema njegovoj imovinskoj kartici. Na to su, objašnjava Juričan, bili prisiljeni jer je pravi glavni glumac, dakle gradonačelnik, u tri navrata odbio razgovarati s njim. Za kraj ćemo dodati i kako je Juričan prije početka crowdfunding kampanje službeno promijenio svoje ime i prezime u Milan Bandić, a nakon što je kampanja krenula i mediji se raspisali o tome, Juričanu je stiglo rješenje Ureda za opću upravu kojim mu se poništava promjena imena. Na to će rješenje, najavljuje, uložiti žalbu.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: screenshot/YouTube