PING-PONG: Institucije majstorski

Mladen Barbarić

9. srpnja 2024.

PING-PONG: Institucije majstorski

Performansom na zagrebačkom Trgu kralja Tomislava Zelena akcija pokrenula je kampanju „Pravda za Vrginmost” upozorivši na pasivnost institucija koje mjesecima odbijaju reagirati na zagađenje što u općini Gvozd stvara tamošnja tvrtka za gospodarenje otpadom. Kako javljaju iz ZA, "inicijativa je uspjela izvojevati pobjedu jer je Sisačko-moslavačka županija tvrtci ukinula dozvolu za gospodarenje otpadom. No, tamo se i dalje, nezakonito, dovozi kamione s plastikom", upozorava ZA.


OPOMENA RUDIJA SUPEKA: "Idemo li u katastrofu ili u Treću revoluciju?"

Povodom Međunarodnog dana bez plastičnih vrećica Zelena akcija se solidarizirala sa stanovnicima mjesta u Sisčko-moslavačkoj županiji na području od posebne državne skrbi. Unatoč tome, Županija je u proljeće prošle godine tvrtki Phaten Plastic Recycling izdala dozvolu za gospodarenje otpadom u naselju od oko tisuću stanovnika.

„Zajednica se guši u svim oblicima plastike i plastičnog otpada, mikroplastici i nusproduktima taljenja. Samo neki od primjera mogućih posljedica po zdravlje mještanki i mještana su neplodnost, spontani pobačaj i oboljenje od raka. Stanovništvo se već neko vrijeme bunilo ali bez većih uspjeha. Te smo napore odlučili podržati jer se često događa da se ovakve 'prljave' poslove izmješta na područja na kojima žive manjine. Naime, zagađivači nerijetko pretpostavljaju kako se te skupine neće žaliti, odnosno, da ih nitko neće slušati”, objašnjava za Lupigu Ana-Marija Mileusnić iz Zelene akcije.

Mileusnić
"Prljavi poslovi izmiještaju se u područja naseljena manjinama jer zagađivači računaju kako ih nitko neće slušati", Ana-Marija Mileusnić, Zelena akcija (Foto: Zelena akcija)

Prema riječima mještana, pogon radi u kasnim večernjim satima, topi se plastika, a stanovnicima su kineski investitori obećavali 50-ak radnih mjesta koja nikada nisu otvorili.

„Pravi problem je pasivnost i inercija institucija. Postoji nesrazmjer između zakonske i realne odgovornosti. Nitko ne spominje ni zdravlje tih ljudi niti odštetu za sve što se mještanima događalo u više od godine dana koliko to postrojenje postoji. Netko treba odgovarati i za dugoročne posljedice po okoliš. Sama županija izdala je PPR-u dozvolu za gospodarenje otpadom na temelju nepotpisanog elaborata. Postoje prijave državnog inspektorata, naloženo je ukidanje dozvole, upozoreni su i pučka pravobraniteljica i MUP ali ništa se tamo konkretno ne mijenja”, upozorava Mileusnić.

No, plastični otpad nije samo problem stanovnika Sisačko-moslavačke županije. Naime, samo sedam kilometara od centra Zagreba, u kompleksu bivšeg pogona Diokija na Žitnjaku, godinama leže tone otpada na što upozorava Josip Pavlović iz udruge Ekologija grada.

„Otkad se intenzivirala obnova nakon potresa tamo se bez ikakve kontrole dovozi građevinski otpad. Prije toga, odlagan je plastični otpad kojeg, po mojoj slobodnoj procjeni, ima oko 50 tisuća tona. Riječ je o otpadu kojim je, do stečaja, gospodarila tvrtka „E-kolektor”. No, tu još ima i kemijskog otpada koji je ostao od Diokija, bačvi jasno označenih kao opasni otpad. Jasno da je riječ o potencijalnoj bombi posebno ako u obzir uzmete kako je nekoliko stotina metara dalje Inino skladište plina”, upozorava na kritično stanje Pavlović.

Žitnjak_Dioki
Preko 50 kilotona plastike i još toliko drugog otpada nekontrolirano godinama završava u kompleksu bivše tvornice Dioki na Žitnjaku (Foto: Ekologija grada)

Preko 12 tisuća četvornih metara bivše tvornice Diokija na Žitnjaku Trgovački je sud ožujku ove godine četvrti puta dao na javnu dražbu. Prvobitna procjena bila je preko četiri milijuna eura dok je na posljednjoj dražbi ponuđena za tri i pol milijuna.

„Jasno da bi to trebao sanirati vlasnik prostora, međutim, nemam podatak tko je na kraju zemljište kupio. No, tko god bio, vlasništvo nije upisao. Tamo se i dalje dovozi otpad u potpunosti bez nadzora. Godišnje se u EU bilježi preko dvije tisuće požara u postrojenjima za gospodarenje otpadom jer je riječ o prostoru u kojem se talože razni spojevi i lako dolazi do samozapaljenja što je i u ovom slučaju gotovo pitanje vremena”, upozorava Pavlović za Lupigu.

U neposrednoj blizini je i parcela u vlasništvu Grada koja je u međuvremenu očišćena i ograđena. No, divlje odlagalište na prostoru nekdašnjeg Diokija nalazi se u imovinsko-pravnom limbu, a institucije, kako upozorava Zelena akcija, i dalje prebacuju odgovornost.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Zelena akcija

Sviđa vam se ono što radimo? Želite više ovakvih tekstova? Možete nas financijski poduprijeti uplatom preko ovog QR koda. Svaka pomoć naših čitatelja uvijek je i više nego dobrodošao vjetar u leđa.