U SAMO DVA MJESECA: Hrvatski mediji „izbacili“ više od 830 seksističkih članaka

I.F.

9. svibnja 2023.

U SAMO DVA MJESECA: Hrvatski mediji „izbacili“ više od 830 seksističkih članaka

U samo dva mjeseca Neformalna mreža za suzbijanje seksizma u medijima i oglašivačkoj industriji detektirala je više od 830 seksističkih članaka objavljenih u hrvatskim medijima. Prateći domaće medije utvrdili su da u broju seksistički intoniranih članaka prednjači portal Dnevno.hr, dok mu za vratom dišu 24sata, Net.hr i Slobodna Dalmacija

Analizirajući prikupljene primjere u Mreži su došli do zaključka kako je najčešći oblik seksizma u medijima seksualna objektivizacija žena. Od spomenutih 830 detektiranih članaka ovaj je „fenomen“ primijećen u čak 358 članaka. Drugi najzastupljeniji oblik je pogrdno i/ili trivijalizirajuće izvještavanje o izgledu ili ponašanju žena umjesto rasprave o stavovima i mišljenjima. Takvih članaka je bilo 245. 

Podržavanje i promocija rodnih stereotipa zabilježeni je oblik seksizma u 108 članaka, dok je 91 članak reproducirao i održavao rodne stereotipe u odnosu na žrtve rodno utemeljenog nasilja. Mizoginih članaka ili onih koji sadrže govor mržnje te homofobnih, transfobnih i bifobnih članaka u hrvatskom medijskom prostoru bilo je 31. I to samo od 8. ožujka kada se počelo s aktivnostima praćenja medija u ovu svrhu.

Seksizam naš svagdašnji
Romantizacija nasilja i ubojica (ILUSTRACIJA: Seksizam naš svagdašnji)

„Imajući na umu kako su mediji glavni kreatori javnog mnijenja, možemo zaključiti da ovakvim izvještavanjem uvelike pridonose rodnoj neravnopravnosti, ponižavaju žene te ih svode na (seksualne) objekte namijenjene muškim pogledima. Neetično i nesenzibilizirano izvještavanje o rodno uvjetovanom nasilju podržava nasilje, dok promocija rodnih stereotipa putem medijskih članaka doprinosi 'vraćanju' žena u rodno tradicionalne uloge isključivo majki i kućanica, drugotnih i podređenih muškarcima“, objašnjava Nataša Vajagić, programska koordinatorica za ženska i LGBTIQ+ ljudska prava Centra za građanske inicijative Poreč koja je još 2017. godine sa nekoliko svojih kolegica pokrenula Facebook i Instagram stranicu „Seksizam naš svagdašnji“ bilježeći seksističke ispade hrvatskih novinara i urednika. 

UZ 30 GODINA RADA: „Lako bi bilo suzbiti najočitiji seksizam da urednicima žene nisu alat za klikove i zaradu“

No, „Seksizam naš svagdašnji“ nedavno se pretvorio u nešto složenije i postao projekt koji provodi spomenuta Neformalna mreža za suzbijanje seksizma u medijima i oglašivačkoj industriji. Mrežu osim Centra za građanske inicijative Poreč, čine i Centar za društveni razvoj, istraživanja i inovacije - INOVA, Ženska grupa Karlovac “Korak”, Udruga “Sofija”, Udruga Dugine obitelji, SOS Rijeka - centar za nenasilje i ljudska prava, NDC Osijek - Nansen Dijalog centar, Centar za ženske studije, Udruga ZUM, Udruga "HERA" Križevci, Centar za podršku i razvoj civilnog društva “DELFIN”, dok je Mreža mladih Hrvatske podržavajuća članica. Projekt provodi Centar za građanske inicijative Poreč u partnerstvu s HND-om i Islandskom organizacijom za ženska ljudska prava Kvenréttindafélag Íslands, a financiran je sredstvima Islanda, Lihtenštajna i Norveške iz Fonda za aktivno građanstvo.

„Ovakvim izvještavanjem mediji krše zakone i kodekse kako bi klikovima zarađivali na ženskim tijelima i životima. Više puta razne smo medije prijavljivale nadležnima, no na izrečena upozorenja i preporuke gotovo sva uredništva se oglušuju i nastavljaju s mizoginim praksama izvještavanja“, zaključuju iz Centra za građanske inicijative Poreč u kojem smatraju da bi sankcije morale biti puno strože i da bi ih trebale pratiti novčane kazne, jer bi se tada promjene u medijskom izvještavanju i oglašivačkoj industriji vidjele puno brže.

Seksizam naš svagdašnji
Svjež primjer seksizma (ILUSTRACIJA: Seksizam naš svagdašnji)

Inače, Facebook i Instagram stranica pokrenuta je kako bi se kod javnosti osvijestio seksizam, koji vrlo često prolazi ispod radara jer je društvo toliko naviknuto na njega da ga više ni ne primjećuje.

„Možda se bombastičan naslov sa ženskim grudima u fokusu ne čini kao važna stavka, no ide u isti koš s mizoginijom, mržnjom prema ženama, a samim time i nasiljem koje dolazi s tim, tako da sve to vodi ili može voditi i ubojstvima žena, femicidu, o kojem se opet seksistički izvještava - propituje se što je žena imala odjeveno, ubojstva se opravdavaju muškom ljubomorom, prenose se nepotrebni stavovi susjeda koji su redovito u šoku, nitko ništa nije znao, uvijek je pozdravljao na ulici i tako dalje i tako dalje. Vrlo bi jednostavno bilo suzbiti onaj najočitiji seksizam u medijima kad bi se uredništva odlučila za rad na ravnopravnosti, a ne omalovažavanju žena i kad im žene ne bi bile alat za klikove i zaradu. Problematičniji je onaj prikriveni seksizam, odnosno prenošenje duboko ukorijenjenih stavova samih novinara i novinarki, koji nesvjesno reproduciraju seksizam. Nažalost dokle god seksizam stvara profit, mediji će ga producirati“, objasnila nam je nedavno Nataša Vajagić.

Uz prva dva mjeseca rada iz Neformalne mreže za suzbijanje seksizma u medijima i oglašivačkoj industriji poručuju: „Nastavit ćemo pratiti medije te zagovarati strože sankcije za one koji opetovano krše zakone i kodekse“.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Seksizam naš svagdašnji

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Ustavne vrednote u doba krize"