Uprava za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture, nakon očevida na licu mjesta, zatražila je od Grada Šibenika hitno uklanjanje objekata koji su u spomen parku „Park strijeljanih“ na šibenskom Šubićevcu postavili organizatori koncerta Marka Perkovića Thompsona, koji se sutra treba održati na susjednom stadionu. Istovremeno, organizatoru koncerta upućeno je rješenje o obustavi zahvata postavljanja objekata na ovoj lokaciji. Kako smo na Lupigi već pisali, organizatori koncerta, tvrtka Infinite show čiji je direktor Thompsonov dugogodišnji suradnik Mirko Gudelj, a prokurist Thompsonov menadžer Zdravko Barišić, uoči koncerta su u spomen parku, na mjestu gdje su od 1941. do 1943. godine talijanski fašisti strijeljali 43 antifašista, postavili više šatora. Spomen-park zaštićeno je kulturno dobro, upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.

Nakon što je crnogorski parlament ovoga tjedna usvojio izmjene i dopune Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju, što će rezultirati pravom žena da mjesečno iskoriste dva dana plaćenog izbivanja s posla tijekom menstrualnog ciklusa, i hrvatski i srbijanski i bosanskohercegovački mediji u svojim tekstovima postavljaju pitanje kada će i hoće li uopće i njihove zemlje krenuti crnogorskim putem. Takvo pitanje postavljaju i u zagrebačkom Centru za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI), organizaciji koja se bavi zaštitom ženskih prava i promicanjem rodne ravnopravnosti. U CESI-ju ocjenjuju da je Odluka Skupštine Crne Gore važan iskorak te zaključuju kako je vrijeme da se i u Hrvatskoj ozbiljno razgovara o utjecaju menstruacije na radni život žena, napominjući da najvažnije pitanje nije jesmo li za ili protiv menstrualnog dopusta.

U teoriji, Turska je fascinantna zemlja koja se prostire na dva kontinenta i koja je iskoristila svoju imperijalnu prošlost kako bi stvorila multikulturno društvo u kojem se susreću tradicije Jugoistočne Evrope, Mediterana, Bliskog istoka, Male i Srednje Azije, a opadanje imperijalne moći tako da se približi Zapadu. Početkom 20. stoljeća Turska je na taj način kodirala svoj tip nacionalizma u kojem je religija bila potisnuta u privatnu sferu, a sistem se održavao kombinacijom državno-kontroliranog kapitalizma, središnje uloge vojske i ideologije koja je bila bliska komunističkom kultu ličnosti, a u čijem je centru stajao osnivač moderne turske države, Mustafa Kemal Atatürk. Krajem 20. stoljeća, došlo je do demokratskih promjena i ojačavanja uloge parlamenta, što je početkom našeg milenija rezultiralo izborom islamista Reçepa Tayipa Erdoğana za premijera koji je potom prešao na predsjedničku funkciju.