Ime Srđana Aleksića s godinama je postalo simbolom ljudskosti i hrabrosti, a njegov postupak podsjetnik na to da i u najgorim vremenima postoje ljudi koji će stati na stranu onoga kome je pomoć potrebna. Stoga nam je posebno drago što Lupiga već petu godinu zaredom sudjeluje u organizaciji regionalne novinarske nagrade „Srđan Aleksić“. Jer između onoga što je Srđan učinio u Trebinju i onoga što rade novinari koji inzistiraju na javnom interesu postoji važna poveznica – spremnost da se ne šuti onda kada je lakše šutjeti i skrenuti pogled. Nagrada se dodjeljuje novinarkama, novinarima i medijima iz BiH, Hrvatske, Srbije i Crne Gore, i to u tri kategorije: Za novinarsku hrabrost i izuzetnost, Za doprinos zajednici i Za medije. Rok za nominacije je 1. studeni 2026. godine, a nagrade će se dobitnicima uručiti 12. prosinca ove godine u Sarajevu. 

Kratka biografija otkriva kako je Günel Mövlud kao dvanaestogodišnjakinja morala pobjeći iz svog doma u Nagorno-Karabahu, kada je izbio rat Azerbajdžana i Armenije oko polaganja prava na tu regiju, koja je danas međunarodno priznata kao dio Azerbajdžana. Diplomirala je na Državnom sveučilištu kulture i umjetnosti Azerbajdžana, nakon čega započinje novinarsku karijeru. Danas živi i radi u Norveškoj kao gostujuća spisateljica, a u svom se radu fokusira na teme iz područja ljudskih prava, ravnopravnosti spolova, manjinskih prava, mirotvorstva i humanitarnih vrijednosti. U srijedu ćemo je moći čuti u zagrebačkoj Booksi na Reviji malih književnosti koja je ove godine posvećena migrantskoj književnosti, odnosno, spisateljicama i piscima koji „pišu između različitih prostora, jezika i identiteta“.

Što znamo o nacističkim i fašističkim državama u povijesti Europe? O Njemačkoj puno, budući da povijesno-dokumentarni tv kanali polovicu svog programa popunjavaju s Hitlerom i nacistima. O Italiji nešto manje, ali ipak dosta. O Španjolskoj još manje, iako ponešto, budući da je režim Francisca Franca zbog svoje formalne neutralnosti preživio Drugi svjetski rat. O Portugalu i Salazaru koji su se također kretali autoritarnom linijom već ne znamo puno jer su bili izvan glavnog europskog ratnog fokusa, uglavnom zauzeti svojim kolonijalnim ratovima u Africi. O kratkoročnim satelitskim tvorevinama koje su postojale još i manje, možda uz izuzetak Rumunjske zbog preokupacije režisera Radua Judea da prekopava po grešnoj prošlosti svoje zemlje, te NDH koja je ipak dio naše kolektivne regionalne povijesti, ali koja ovdje nije tema.